Što je Blockchain

Što je blockchain tehnologija koja je posljednjih godina promijenila naš digitalni svijet? Blockchain predstavlja revolucionarnu tehnologiju koja funkcionira kao distribuirani, decentralizirani javni registar transakcija. Umjesto da se podaci pohranjuju na jednom mjestu, blockchain ih distribuira na brojne računala diljem svijeta. Svaki novi “blok” podataka dodaje se “lancu” prethodnih unosa, pri čemu kriptografija osigurava da nitko ne može mijenjati prošle unose.

Ova inovativna tehnologija izvorno je postala poznata kao temelj za kriptovalute poput Bitcoina, no njezine su mogućnosti primjene danas mnogo šire.

Kako funkcionira blockchain tehnologija

Blockchain funkcionira na jednostavan, ali iznimno siguran način. Kada netko zatraži transakciju, ona se šalje mreži računala (nazvanih čvorovi). Ti čvorovi zatim provjeravaju transakciju koristeći dogovorene algoritme. Potvrđena transakcija spaja se s drugima i stvara novi blok podataka za glavnu knjigu.

Taj se blok zatim dodaje postojećem blockchainu na trajan i nepromjenjiv način.

Ključna značajka blockchain tehnologije je njezina decentralizirana priroda. Umjesto povjerenja centralnoj vlasti, poput banke, kopija cijelog lanca pohranjuje se na tisućama računala diljem svijeta.

Da bi se podaci promijenili, trebalo bi istovremeno provaliti u većinu tih računala, što je praktički nemoguće.

Konsenzus je još jedna važna komponenta. Prije nego što se novi blok doda lancu, većina čvorova u mreži mora se složiti da su transakcije valjane. Taj proces osigurava da se samo legitimne transakcije dodaju blockchainu, što stvara visok stupanj sigurnosti i povjerenja.

Nepromjenjivost podataka je najvažnija značajka blockchain tehnologije. Jednom kada su podaci pohranjeni u blockchainu, ne mogu se izbrisati niti mijenjati. Svaki blok sadrži kriptografski hash prethodnog bloka, stvarajući neprekinuti lanac, pri čemu bi svaka promjena prošlih podataka zahtijevala promjenu svih sljedećih blokova.

Vrste Blockchain sustava

Blockchain sustavi mogu se podijeliti u različite vrste, svaka sa svojim prednostima i nedostacima. Javni blockchaini, poput Bitcoina, omogućuju svakome da se pridruži mreži i sudjeluje u procesu provjere.

Ovi sustavi su potpuno transparentni, jer svatko može vidjeti sve transakcije.

Privatni blockchain sustavi, s druge strane, ograničavaju pristup na ovlaštene sudionike. Ove sustave često koriste tvrtke koje žele iskoristiti prednosti blockchain tehnologije, istovremeno zadržavajući kontrolu nad time tko može pristupiti podacima i sudjelovati u mreži.

Konzorcijski blockchaini predstavljaju hibridni pristup, gdje proces provjere nadzire unaprijed definirana skupina organizacija. Ovaj pristup je popularan u industrijskim okruženjima, gdje konkurentske tvrtke trebaju zajedničku platformu za suradnju.

Blockchain sustavi temeljeni na dopuštenjima zahtijevaju da sudionici dobiju odobrenje prije nego što mogu izvršavati određene aktivnosti u mreži. Ovi sustavi omogućuju veću kontrolu nad time tko može izvršavati koje funkcije, što je korisno za regulirane industrije.

Primjena blockchain tehnologije u praksi

Što je blockchain donio u praksi? Iako je tehnologija postala poznata u vezi s kriptovalutama, njezine su primjene danas znatno raznovrsnije. Financijske institucije istražuju blockchain za poboljšanje platnih sustava, za smanjenje troškova i za ubrzanje prekograničnih transakcija.

Banke poput Santandera procjenjuju da bi blockchain tehnologija mogla smanjiti njihove godišnje troškove za nekoliko milijardi eura.

Blockchain u opskrbnim lancima omogućuje praćenje proizvoda od izvora do krajnjeg potrošača. Tvrtke poput Walmarta koriste blockchain za sljedivost hrane, što im omogućuje da u slučaju kontaminacije brzo identificiraju izvor problema i uklone zahvaćene proizvode s polica.

Zdravstveni sektor koristi blockchain za sigurnu razmjenu zdravstvenih podataka između različitih pružatelja usluga, dok pacijenti dobivaju kontrolu nad time tko može pristupiti njihovim podacima. To poboljšava koordinaciju skrbi i smanjuje administrativne troškove.

Pametni ugovori predstavljaju još jednu revolucionarnu primjenu blockchain tehnologije. To su samostalno izvršavajući programi koji se aktiviraju kada su ispunjeni određeni uvjeti. Ethereum, druga najveća blockchain platforma, razvijen je posebno za podršku pametnim ugovorima koji automatiziraju izvršenje sporazuma bez potrebe za posrednicima.

Prednosti i izazovi blockchain tehnologije

Blockchain nudi brojne prednosti u usporedbi s tradicionalnim sustavima. Povećana sigurnost je na vrhu tog popisa, budući da decentralizirana priroda i kriptografska zaštita otežavaju zlonamjerne napade. Transparentnost je još jedna ključna prednost, jer svi sudionici mogu vidjeti iste podatke, što smanjuje mogućnost prijevare.

Učinkovitost je također važna prednost, jer blockchain eliminira potrebu za brojnim posrednicima, što ubrzava transakcije i smanjuje troškove. U financijskom sektoru, blockchain može skratiti vrijeme obrade transakcija s dana na minute.

Blockchain tehnologija nudi brojne prednosti, ali se suočava i s izazovima. Skalabilnost ostaje značajna prepreka, budući da većina javnih blockchain mreža ne može obraditi velik broj transakcija u sekundi. Bitcoin, na primjer, može obraditi oko 7 transakcija u sekundi, dok Visa obrađuje tisuće.

Energetska učinkovitost je još jedan izazov, posebno za blockchain sustave koji koriste mehanizam konsenzusa “Proof of Work”, poput Bitcoina. Ti sustavi troše ogromne količine električne energije za svoj rad, što izaziva zabrinutost zbog njihovog utjecaja na okoliš.

Regulatorna nesigurnost predstavlja dodatnu prepreku širokom prihvaćanju blockchain tehnologije. Vlade diljem svijeta još uvijek razvijaju okvire za regulaciju blockchain aplikacija, posebno kriptovaluta, što stvara nesigurnost za tvrtke i investitore.

Budućnost blockchain tehnologije

Budućnost blockchain tehnologije je obećavajuća, uz stalne inovacije koje se posvećuju trenutnim ograničenjima. Nove metode konsenzusa, poput “Proof of Stake”, smanjuju potrošnju energije, dok rješenja “drugog sloja” poboljšavaju skalabilnost.

Interoperabilnost između različitih blockchain sustava je važno područje razvoja, koje će omogućiti različitim blockchain mrežama da komuniciraju i razmjenjuju podatke. To će utrti put složenijim aplikacijama koje rade na više blockchain platformi.

Što je blockchain donio u pogledu širih društvenih promjena? Tehnologija ima potencijal demokratizirati pristup financijskim uslugama za milijarde ljudi bez bankovnog računa diljem svijeta. S mobilnim telefonom i internetskom vezom ljudi u udaljenim regijama mogu dobiti pristup globalnom financijskom sustavu.

Blockchain bi također mogao promijeniti način na koji upravljamo digitalnim identitetima, jer omogućuje pojedincima veću kontrolu nad njihovim osobnim podacima. Umjesto da vjeruju velikim tvrtkama, ljudi bi sami mogli odlučiti koje informacije dijele s kim.

Što je blockchain, ako ne revolucionarna tehnologija koja mijenja način na koji razmišljamo o povjerenju u digitalnom svijetu? Umjesto da vjerujemo institucijama, sada možemo vjerovati matematici i kriptografiji. Ova temeljna promjena imat će dalekosežne posljedice za mnoge aspekte naših života u nadolazećim desetljećima.